KAMERA
Uređaj koji pretvara sliku, odnosno svjetlosnu informaciju, u električni (elektronski) signal naziva se videokamera (camcorder). Obično je opremljena snimačem koji taj signal zapisuje i pohranjuje. Predstavlja višestoljetni razvoj i inovacije, a cameru obscuru spominje već Leonardo da Vinci. Razvoj optike, elektronike, računalstva i različitih materijala čovjeku je omogućilo uvid u mikro- i makrosfere koji su nekada za njega bile nevidljive. više o kameri >>
KADAR
Po definiciji je kadar osnovna jedinica filma. Njegova dužina je različita. U procesu snimanja kadar traje od početka snimanja (od trenutka kada upalimo kameru) do kraja snimanja (kada kameru ugasimo). U procesu montaže kadar traje od reza do reza (tj. preciznije: od montažnog prijelaza do sljedećeg montažnog prijelaza), što ga definira i kao osnovni element montaže. Kadar fizički ujedinjuje prostor, vrijeme i radnju. Najkraći mogući kadar dug je 1 sličicu. Karakteristika filmskog kadra je da se u njemu neprekidno događa akcija i njegova se kompozicija mijenja s obzirom na kretanje objekata i subjekata, kao i s obzirom na kretanje kamere. U tom slučaju govorimo o statičnim tj. dinamičnim kadrovima. više o kadru >>
PLANI
Filmski planovi definirani su s obzirom na veličinu ljudske figure unutar vidnog polja objektiva tj. širine kadra. Kod statičnog kadra govorimo o jednom planu, dok kadrovi u kojima se kamera ili subjekti kreću mogu imati više planova. više o planovima >>
KUTI SNIMANJA
Kamera uvijek zauzima određeni položaj s obzirom na objekt koji snima. Kut snimanja uvijek određuje kut kamere i ne kut objekta koji snima. Kut kamere ima prostornu i psihološku ulogu. U smislu kreiranja filmskog prostora govori nam kada su dvije osobe različite visine (dijete, odrasla osoba) tj. različito postavljene u prostoru (jedna sjedi, druga stoji). U psihološkom smislu govorimo o sugeriranju moći tj. nemoći. više o kutovima snimanja >>
POKRETI KAMERE
U povijesti filma kamera je svoj put započela statično. S obzirom na zahtjeve ranog razdoblja (bilježenje tj. dokumentiranje događaja), statičan kadar bio je potpuno adekvatan. Prvi pokreti kamere još uvijek su bili “zakinuti” za kreativne uloge; uglavnom se takvo praćenje junaka događalo samo kako ne bi “pobjegli” iz kadra. No u 20. godinama prošlog stoljeća više redatelja počelo je uvoditi pokrete kamere kao tematska i psihološka izražajna sredstva. Danas je gotovo nemoguće zamisliti audio-vizualno djelo snimljeno bez pokretne kamere.
KOMPOZICIJA
Samo značenje riječi proizlazi iz latinskog jezika (componere – sastaviti), a znači nešto što je sastavljeno od pojedinačnih elemenata. Izraz je čest pa tako na primjer poznajemo kompoziciju željezničkih vagona, glazbenu kompoziciju, plesnu kompoziciju, likovnu kompoziciju itd. Dakle, kompozicija je struktura pojedinačnih elemenata koji zajedno tvore cjelinu – u našem slučaju pokretnu sliku. Kao i svaka slika, i pokretna je slika sastavljena od osnovnih likovnih elemenata, točke, linije i plohe. više o kompoziciji >>
SVJETLO
Na satovima fizike u srednjoj školi učili smo da je svjetlost elektromagnetsko zračenje odnosno roj fotona, što predstavlja dvije različite teorije koje se međusobno isključuju, no unatoč tome svjetlost se ponaša prema zakonitostima obiju teorija. Za potrebe snimanja dovoljno je razumijevanje osnovnih karakteristika, kao što su intenzitet, boja, kvaliteta i smjer.više o svjetlu >>
